Jozo Leutar rođen je 23. oktobra u Livnu. U Tomislavgradu (bivše Duvno) završio je osmogodišnju osnovnu školu. U Sarajevu pohađao je srednju školu, nakon čega nastavlja školovanje u Zagrebu. U Zagrebu završava višu kriminalističku školu te se vraća u Sarajevo. Radio je u policiji Novi Grad uz studiranje na Fakultetu političkih nauka. Krajem 80-tih po preporuci prijatelja Ivana Brigića počinje rad u tada novoformiranom Centru službe bezbjednosti Sarajevo (CSB). Njegov tadašnji šef bio je Slobodan Škripina. Krajem 80-tih preuzima mjesto načelnika CSB-a Novi Grad. U istoj ulici gdje je radio, Olimpijska broj 23, nalazio se i njegov stan. Početkom 90-tih, tokom prvih demokratskih izbora u tadašnjog SFRJ odbija pristupiti HDZ-u što ga dovodi u sukob s tadašnjim kadrovima, Brankom Kvesićem i Brunom Ostojićem, Republičkog MUP-a. Do kraja 1992. ostaje u Sarajevu. Početako rata na čelo CSB-a Sarajevo dolazi Bakir Alispahić koji mu, uprkos Leutarovom profesionalnom iskustvu, ne povjeruje nikakvu važniju poziciju. Leutar prelazi u policijsku stanicu na Stupu koja je bila pod kontrolom HVO-a. Nakon što je VRS zauzela Doglode, Otes i neke druge teritorije Leutar prelazi u Kiseljak, te Travnik gdje postaje šef Vojne policije HVO-a. Određeni krugovi predbacuju mu da je, dok je radio tamo, organizovao iseljenje 15.000 Hrvata iz Travnika. Nakon što je Armija BiH zauzela Travnik, nakon već izbijanja sukoba s HVO-m, Leutar napušta Travnik i ide u Livno. Od 1993. postaje doministar policije Herceg-Bosne, nakon zaključenog Vašingtonskog sporazuma obavlja funkciju zamjenika Federalnog MUP-a. Sljedećih 5 godina ostaje na toj poziciji dok su njegov nadređeni bili ponovo Bakir Alispahić, Avdo Hebib i Mehmed Žilić. U 1994. postaje doministar u novoformiranom Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Na toj poziciji ostaje do 16. marta 1999 kada je stradao od eksplozije auto-bombe.
Smrt
Istraga iz 1999. navodi da je njegov pratilac i vozač Željko Ćosić napustio vozilo oko 70 minuta što je, kako prenosi Slobodna Bosna iz razgovora s istražiteljima, dalo potencijalnom ubici (ili ubicama) vremena da postavi eksploziv. Tada je istraga navela dvije moguće sporne verzije: aktiviranje s daljinskim upravljačem ili upaljačem koji se aktivira nakon što motor vozila dostigne temperaturu odnosno određeni broj obrtaja. I danas (2018.) nije utvrđeno ko je izvršio atentat.
Istraga
Smrt Leutara će biti okarakterisano kao terorostički čin. U istragu će biti, na zahtjev Mehmeta Žilića, uključen i Federalni biro za istragu (FB)). U 2001 podignuta je optužnica protiv šest osoba. Izjava "zaštićenog svjedoka 31", koji je potvrdio navode "svjedoka 30", opteretila je optuženu šestorku: Ivana Andabaka, Dominika Ilijaševića, Zorana Bašića, Željka Ćosića, Jedinka Bajkuše i Marija Miličevića. Isti svjedok tvrdio je da se radi o politički motivisanom ubistvu.
Izvor Wikipedia Foto hbz-vijesti.com
