Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Emerik Blum

Emerik Blum (7. august 1911 – 24. juni 1984) bio je osnivač i prvi direktor Energoinvesta u Sarajevu, jedne od najvećih bosanskohercegovačkih kompanija. Diplomirao je elektrotehniku na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu. Bio je gradonačelnik Sarajeva, inžinjer, poslovan čovjek i umjetnik, antifašista, logoraš i nosilac titule "Viteza Legije časti" Francuske.

Emerik Blum, rođen 1911. godine, u skromnoj jevrejskoj porodici u Sarajevu. Već u svojim dvadesetim godinama zajedno sa Oskarom Danonom, Mešom Selimovićem, Ismetom Mujezinovićem i Vojom Dimitrijevićem je pokrenuo Collegium Artisticum. Ubrzo nakon povratka sa školovanja 1941. godine uhapšen je i odveden u ustaški logor Jasenovac gdje je kao zatvorenik, tada već diplomirani inžinjer, održavao električnu centralu. Organizira uspješan bijeg iz tog logora 1944. godine. Umro krajem juna 1984. godine nakon što je završio svoje posljednje poslove u odboru za organizaciju 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.


Poslije drugog svjetskog rata bio je načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva u Bosni i Hercegovini, generalni inžinjer Generalne direkcije Savezne elektroprivrede, generalni direktor Direkcije za elektroprivredu Vlade FNRJ, pomoćnik ministara Elektroprivrede, predsjednik Komiteta za elektroprivredu. Jedan je od osnivača preduzeća "Elektroprojekt" 1951. godine iz kojeg uskoro nastaje regionalni gigant "Energoinvest" koji je djelovao u cijelom svijetu. Emerik Blum je bio zagovarač ideje da se izgrade kapaciteti velikih industrijskih postrojenja, a u prvom planu Aluminijski kombinat u Mostaru, kao i Tvornica glinice u Zvorniku. Njegova je zasluga i stvaranje kapaciteta u proizvodnji elektro i mašinske opreme. Tako je izgrađena i tvornica TAT na Ilidži, elektrotvornica u Lukavici kod Sarajeva, tvornice u Doboju, Odžaku, Črnuču, Tešnju, Višegradu, Prištini, Tuzli i u drugim mjestima tadašnje Jugoslavije. Stipendirao je i školovao stručnjake raznih tehničkih profila i uveo stalnu praksu specijalizacije domaćih stručnjaka u Rusiji, SAD, Njemačkoj, Francuskoj, Engleskoj i drugim zemljama. Uveo je mašinsku obradu podataka sa digitalnim računarom "GAMINA 30" i analognim računarom "PACE 231", koji je 1964. godine bio čudo tehnike i prvi u Bosni i Hercegovini. Također je shvatio da je jugoslovensko tržište usko uz povećani plasman energetske i serijske opreme, pa je uzimao devizne kredite da bi otvorili 20 predstavništava sektora izvoza, a kasnije se taj broj izvoznih punktova povećavao, od Meksika, SAD, arapskih zemalja te bliskog i dalekog istoka. Osnovao je Laboratoriju za zavarivanje i defektoskopiju 1954. godine, da bi osnovao i društvo za zavarivanje u Bosni i Hercegovini te školu zavarivanja. Laboratorija je priznata od jugoslovenskog "LOYD registra brodova", njemačkog LOYD-a i postala redovni član "Međunarodnog instituta za zavarivanje u Parizu". Švedska firma "ACEA-ATOM" je 1970. godine zaključila ugovor sa energoinvestovim insitutom za ispitivanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja.

Pored njegovih uspješnih povezivanja sa elektro-firmama iz Francuske, Emerik Blum je i odlikovan ”Legijom Viteza časti” Francuske 1974. godine. Bio je gradonačelnik Sarajeva od (1981. do 1983. godine). Danas ime Emerika Bluma nose jedna ulica na Grbavici, te Udruženje studenata porijeklom iz Bosne i Hercegovine u Češkoj republici “Emerik Blum”.  Također mu je postavljena i bista ispred zgrade Energoinvesta. Emerik Blum nikada nije pripadao političkim partijama i nije se politički izjašnjavao. Stvorio je jednu od najuspješnijih jugoslovenskih firmi, obrazovao i zaposlio hiljade ljudi, otvorio Jugoslaviju svijetu i svijet Jugoslaviji te pokazao koliko jedna mala zemlja ima potencijala.[3] U njegovu čast, rediteljica Jasmila Žbanić snimila je film "Blum: Gopodari svoje budućnosti", koji je premijerno izveden 10. novembra 2024. u Bosanskom kulturnom centru.

 

 

Izvor Wikipedia




Sarajevo
23.06.2025.


In memoriam

Sarajevo
18.12.2025.
In memoriam
Haris Brkić
24. jul 1974 — 15. decembar 2000

Sarajevo
15.12.2025.
In memoriam
Josip Vancaš
22. mart 1859 – 15. decembar 1932

Sarajevo
15.12.2025.
In memoriam
Boris Nilević
2. juni 1947 – 11. decembar 1999

Sarajevo
11.12.2025.
In memoriam
Ćamil Sijarić
13. septembar 1913. – 6. decembar 1989.

Sarajevo
06.12.2025.
In memoriam
Boško Antić
07. 01. 1944. - 04. 12. 2006.

Sarajevo
04.12.2025.
In memoriam
Esad Arnautalić
28.02.1939. - 04.12.2016.

Sarajevo
04.12.2025.
Smrtovnica

Sarajevo
28.11.2025.
In memoriam
Đorđe Kisić
15. marta 1934 - 25. novembra 2005.

Sarajevo
25.11.2025.
Smrtovnica

Sarajevo
23.11.2025.
In memoriam
Sergije Lukač
7. avgust 1920 — 5. novembar 2004.

Sarajevo
05.11.2025.
In memoriam
Besim Korkut
25. juni 1904 – 2. novembar 1975

Sarajevo
02.11.2025.
In memoriam
Velimir Milošević
15. februara 1937. – 21. oktobra 2004

Sarajevo
21.10.2025.
In memoriam
Dario Džamonja
18. januar 1955 - 15. oktobar 2001

Sarajevo
15.10.2025.
Smrtovnica

Sarajevo
07.10.2025.
In memoriam

Sarajevo
03.10.2025.
In memoriam
Dražen Ričl Zijo
12. mart 1962 – 1. oktobar 1986

Sarajevo
01.10.2025.
In memoriam
Nikola Kovač
16.12.1936. - 23.09.2007

Sarajevo
22.09.2024.
In memoriam
Nasiha Kapidžić-Hadžić
06.12.1932. - 22.09.1995.

Sarajevo
21.09.2024.
In memoriam
Admiral Mahić
19.01.1948. - 19.09.2015.

Sarajevo
18.09.2024.