Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Marija Bursać
02.08.1920. - 23.09.1943.

Poticala je iz siromašne zemljoradničke porodice, zbog čega se nije školovala već se od najranije dobi bavila kućnim i poljoprivrednim poslovima. Od 1938. kada je u njenom selu otvorena prva škola, naučila je uz mlađu braću da čita i piše. Preko učitelja Velimira Stojnića uključila se zajedno sa bratom Duškom u omladinski revolucionarni pokret.

Nakon izbijanja ustanka u Bosanskoj krajini jula 1941. aktivno je pomagala Narodnooslobodilački pokret (NOP), a septembra iste godine primljena je u članstvo Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Obavljala je razne zadatke za potrebe fronta i radila na organizovanju života u pozadini pa je februara 1942. primljena u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Nakon drugog oslobođenja Drvara, jula 1942. postavljena je za političkog komesara čete u Prvoj krajiškoj omladinskoj radnoj brigadi, koja je radila na prikupljanju useva u saničkoj dolini. Birana je za predsednika seoskog odbora Ujedinjenog saveza antifašističke omladine (USAOJ), kao i u opštinsko i sresko rukovodstvo Antifašističkog fronta žena (AFŽ).

Prilikom formiranja Desete krajiške brigade, februara 1943, raspoređena je za bolničarku u Drugom bataljonu. Sa brigadom je učestvovala u borbama oko Knina i Bosanskog Grahova, kao i u Vrlici i Livnu, gde se posebno istakla kada je upala u bunker i ubila trojicu ustaša. Brzo se pročula po svojoj hrabrosti, kao i velikoj brizi za ranjenike.

Sredinom 1943. razbolela se od tifusa, a lečila se u rodnoj Kamenici. Nakon ozdravljenja vratila se u brigadu, s kojom je 17. septembra 1943. učestvovala u napadu na nemačko-ustaško uporište u blizini sela Prkosa, kod Bosanskog Petrovca. Prilikom jednog od juriša na neprijateljske bunkere ranjena je u desnu nogu. Do partizanske bolnice u Vidovom Selu, udaljenom 40 kilometara, nošena je dva dana. Iako teško ranjena čitavim putem pevala je partizanske pesme.

Od posledica ranjavanja, ali i gangrene koja je zahvatila nogu, preminula je 23. septembra 1943. godine. Sahranjena je na brežuljku Spasovine u podnožju rodnog sela. Na predlog Štaba Petog bosanskog korpusa proglašena je 15. oktobra 1943. za prvu ženu narodnog heroja Jugoslavije.

 

 

 

 

Izvor Wikipedia




Drvar
22.09.2024.


Smrtovnica

Drvar
11.12.2025.
Smrtovnica
МИКА КАРАНОВИЋ
из Дрвара

Drvar
05.12.2025.
Smrtovnica

Drvar
19.11.2025.
Smrtovnica

Drvar
08.11.2025.
In memoriam
Ranko Šipka
1. oktobar 1917 — 7. novembar 1944.

Drvar
07.11.2025.
Smrtovnica

Drvar
30.06.2025.