Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Stojan Aralica

Stojan Aralica (Škare, Otočac, 24. decembar 1883 — Beograd, 4. februar 1980) bio je srpski slikar, grafičar i akademik. Aralica je bio član Udruženja likovnih umetnika Srbije, Srpske akademije nauka i umetnosti i JAZU.

Biografija

Slikar i grafičar Stojan Aralica je prve pouke iz slikarstva dobio u privatnoj školi Henriha Knira u Minhenu. Godine 1910, upisuje se u klasu Karla Mara na minhenskoj Visokoj školi za likovnu umetnost, a dve godine kasnije prelazi u klasu Ludviga Herteriha. Po izbijanju Prvog svetskog rata vraća se u Zagreb i otvara privatnu slikarsku školu. Potom odlazi u Prag, gde pohađa grafički odsek Akademije za likovnu umetnost, kod Augusta Bremsa, a potom kod Maksa Švabinskog. Deo života je proveo u Rimu, Parizu, Stokholmu a jedno vreme je proveo u selu Brestač kod Rume, gde je radio kao učitelj. Posle 1948. godine se nastanjuje u Beogradu gde ostaje do kraja života.

Njegov opus čini preko 1500 umetničkih dela. On se hronološki može podeliti na minhensku, parisku, zagrebačku i beogradsku fazu, sa jasno određenim stilskim obeležjima. U prvoj fazi vidljivi uticaji akademizma i secesije. Počinje sa porterima i sakralnim motivima, da bi potom nastavio da radi potrete i aktove. U Parizu iz osnova menja umetnički pristup, a najčešći motivi su mu pejzaž i mrtva priroda. U vreme kada je živeo u Zagrebu slikao je vlastiti doživljaj predela sa Jadrana. To je najuspešnije doba njegovog stvaralaštva, sa slikama punim topline, svetlosti i intenzivne čiste boje. Njegovo delo je puno vedrine i optimizma, sa istančanim osećajem za boju i prozračnu atmosferu mediteranskog podneblja. Najznačajnije slike: „Motiv iz Lošinja“, „Žena sa slamnim šeširom“, „Portret B. Petronijevića“, „Put“ i dr.

Dominantan slikarski stil mu je u duhu pariskog postimpresionizma i lirske apstrakcije.

Krajem 1930-tih je radio freske u banjalučkoj crkvi na Petrićevcu, srušenoj 1941.

Dopisni član SANU postaje 14. 11.1965; redovni od 7. marta 1968. godine. Bio je član JAZU (Jugoslovenske Akademije Znanosti i Umetnosti) u Zagrebu, član je ULUS-a i umetničkih grupa Oblik, Dvanaestorica i Šestorica. Samostalno je izlagao u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Beogradu, Splitu, Stokholmu, Somboru. U Otočcu je 1972. osnovao fond Stojana Aralice.

Umro je u Beogradu, 4. februar 1980. godine, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

 

 

 

Izvor Wikipedia




Beograd
05.02.2025.


In memoriam

Beograd
16.05.2025.
In memoriam

Beograd
15.05.2025.
In memoriam

Beograd
14.05.2025.
In memoriam

Beograd
14.05.2025.
In memoriam

Beograd
13.05.2025.
In memoriam

Beograd
13.05.2025.
In memoriam

Beograd
11.05.2025.
In memoriam

Beograd
11.05.2025.
In memoriam

Beograd
09.05.2025.
In memoriam

Beograd
08.05.2025.
In memoriam

Beograd
03.05.2025.
In memoriam

Beograd
01.05.2025.
In memoriam

Beograd
30.04.2025.
In memoriam

Beograd
29.04.2025.
In memoriam

Beograd
26.04.2025.
In memoriam

Beograd
24.04.2025.
In memoriam

Beograd
22.04.2025.
In memoriam

Beograd
20.04.2025.