Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Milan Gorkić
19. februar 1904 - 1. novembar 1937

Rođen je 19. februara 1904. godine u Bosanskom Brodu, kao Josip Čižinski. Otac Vaclav mu je bio tapetar, doseljenik iz Češke, a majka Antonija Mimerova krojačica. Stariji brat Ladislav je bio mašinovođa, a mlađi brat Bogomil projektant i arhitekta, i živjeo je do 1986. godine u Čehoslovačkoj.

Osnovnu školu, Gorkić je završio u Bosanskom Brodu, 1914. godine, a nižu gimnaziju u Slavonskom Brodu, 1918, kada se upisao na Trgovačku akademiju u Sarajevu. Bio je odličan učenik i već kao gimnazijalac, uhapšen je zbog rasturanja revolucionarnog materijala i letaka. Po izlasku iz zatvora, učestvovao je u „Organizaciji intelektualnih radnika“ na Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Postao je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), 1919. godine. Iste godine postao je sekretar Mesnog komiteta SKOJ-a za Sarajevo. Zbog svoje komunističke djelatnosti isključen je iz trećeg razreda Trgovačke akademije. Sa 17 godina je postao sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Bosnu i Hercegovinu, a sa 18 zamenik glavnog urednika sindikalnog lista „Radničko jedinstvo“. Članke i tekstove koje je pisao objavljivao je pod pseudonimom Gorkić, po uzoru na pisca Maksima Gorkog.

Godine 1922. učestvuje na Prvoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Beču, u svojstvu delegata. Po povratku s nje, bio je uhapšen. Uspio je, međutim, da se vrati u Beč, i 1923. godine učestvuje na Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ. U jesen iste godine poslat je u Sovjetski Savez. Godinu dana je proveo studirajući na ekonomskom odeljenju Komunističkog univerziteta nacionalnih manjina Zapada (KUNMZ), a u međuvremenu je radio u Informacionom odeljenju Kominterne. U Izvršni komitet Sportske internacionale je izabran 1924. godine.

Već 1924. postao je član Centralnog komiteta SKOJ-a, ali ubrzo je protjeran iz zemlje i postao je predstavnik Jugoslovenske komunističke internacionale, od 1924. do 1927. godine u Moskvi, a nedugo nakon toga je izabran i u Prezidijum IKKIM-a (Izvršni komitet komunističke internacionale Moskve) i Sekretarijatu KOI, kao i u Komisiji za balkanske zemlje.

Mnogo je putovao po partijskim zadacima: u Austriju, Nemačku i Čehoslovačku. U Njemačkoj se oženio Beti Nikolajevnom Glan, sa kojom je 1928. godine dobio ćerku Jelenu. Početkom 1928. godine izabran je za organizacionog sekretara Komunističke omladinske internacionale (KOI), a već u ljeto, na Kongresu Kominterne izabran je za člana Međunarodne kontrolne komisije. To je bilo veliko priznanje. Već 1930. je postao stalni predstavnik Kominterne u Komunističkoj partiji Britanije. Sve vrijeme je djelovao u KPJ i Balkanskom sekretarijatu KI. U to vreme je Balkanskim sekretarijatom rukovodio Georgi Dimitrov, koga je Gorkić visoko cijenio. Od 1928—31. Gorkić je sarađivao i sa sekretarom komunističke organizacije Jugoslavije, Nemanjom Borjanom.

Milan Gorkić je ilegalno dolazio u Kraljevinu Jugoslaviju nekoliko puta, ali kada je 1932. izabran za političkog sekretara CK KPJ, zabranjeno mu je da putuje u zemlju, zbog mera bezbednosti. Od 1932. godine radio je van zemlje i rukovodio CK KPJ pri Kominterni iz Beča, Pariza i Moskve. Od 1932. do 1936, provodio je u Moskvi samo po dva–tri mjeseca, a 1935. je postao delegat na VII kongresu Kominterne, gdje je izabran i u Izvršni komitet. Početkom 1937. godine zatekao se u Parizu. Iz Moskve je dobio direktivu da se hitno vrati iz Pariza u Moskvu na referisanje i tada se poslednji put u životu javio svojoj ženi Beti Glan u Nemačkoj.

Sa hapšenjem Gorkića, uhapšeno je i celo partijsko predstavništvo KPJ u Kominterni. Prvo glavni predstavnik Ivan Gržetić, a zatim i ostali.

Postoje svjedočenja da je Gorkić u zatvoru bio politički aktivan, da je držao predavanja o Španskom građanskom ratu i dizao moral zatvorenicima. Gorkić je, između ostalog, pred sudom optužen i osuđen kao britanski špijun. 1. novembra 1937. godine je osuđen na smrt i streljan istog dana od strane NKVD-a, u Lubjanki, u Moskvi. Takođe je optužen za učešće u antipartijskoj organizaciji u Kominterni, kojom je navodno rukovodio Osip Pjatnicki. Pjatnicki i Gorkić nisu priznali optužnicu.Sahranjen je na Novom donskom groblju.

 

 

Izvor Wikipedia




Brod
01.11.2025.


In memoriam

Brod
27.09.2025.
In memoriam
Ljiljana Molnar Talajić
30. 12.1938. - 18. 09.2007.

Brod
17.09.2024.
In memoriam
Aleksandar Ravlić
1929 – 15. 09.2005.

Brod
14.09.2024.
Smrtovnica

Brod
14.08.2025.
In memoriam

Brod
24.04.2025.
In memoriam

Brod
03.02.2025.
In memoriam

Brod
28.01.2025.