Ako želite da dodate novu čitulju za ovog preminulog klikne na dugme ispod.

NOVA ČITULJA ZA OVOG PREMINULOG

Sistem će automatski da popuni sve podatke, a Vaše je samo da unesete tekst čitulje.

In memoriam
Milan Gorkić
19. februar 1904 - 1. novembar 1937

Rođen je 19. februara 1904. godine u Bosanskom Brodu, kao Josip Čižinski. Otac Vaclav mu je bio tapetar, doseljenik iz Češke, a majka Antonija Mimerova krojačica. Stariji brat Ladislav je bio mašinovođa, a mlađi brat Bogomil projektant i arhitekta, i živjeo je do 1986. godine u Čehoslovačkoj.

Osnovnu školu, Gorkić je završio u Bosanskom Brodu, 1914. godine, a nižu gimnaziju u Slavonskom Brodu, 1918, kada se upisao na Trgovačku akademiju u Sarajevu. Bio je odličan učenik i već kao gimnazijalac, uhapšen je zbog rasturanja revolucionarnog materijala i letaka. Po izlasku iz zatvora, učestvovao je u „Organizaciji intelektualnih radnika“ na Trgovačkoj akademiji u Sarajevu. Postao je član Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), 1919. godine. Iste godine postao je sekretar Mesnog komiteta SKOJ-a za Sarajevo. Zbog svoje komunističke djelatnosti isključen je iz trećeg razreda Trgovačke akademije. Sa 17 godina je postao sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a za Bosnu i Hercegovinu, a sa 18 zamenik glavnog urednika sindikalnog lista „Radničko jedinstvo“. Članke i tekstove koje je pisao objavljivao je pod pseudonimom Gorkić, po uzoru na pisca Maksima Gorkog.

Godine 1922. učestvuje na Prvoj zemaljskoj konferenciji KPJ u Beču, u svojstvu delegata. Po povratku s nje, bio je uhapšen. Uspio je, međutim, da se vrati u Beč, i 1923. godine učestvuje na Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ. U jesen iste godine poslat je u Sovjetski Savez. Godinu dana je proveo studirajući na ekonomskom odeljenju Komunističkog univerziteta nacionalnih manjina Zapada (KUNMZ), a u međuvremenu je radio u Informacionom odeljenju Kominterne. U Izvršni komitet Sportske internacionale je izabran 1924. godine.

Već 1924. postao je član Centralnog komiteta SKOJ-a, ali ubrzo je protjeran iz zemlje i postao je predstavnik Jugoslovenske komunističke internacionale, od 1924. do 1927. godine u Moskvi, a nedugo nakon toga je izabran i u Prezidijum IKKIM-a (Izvršni komitet komunističke internacionale Moskve) i Sekretarijatu KOI, kao i u Komisiji za balkanske zemlje.

Mnogo je putovao po partijskim zadacima: u Austriju, Nemačku i Čehoslovačku. U Njemačkoj se oženio Beti Nikolajevnom Glan, sa kojom je 1928. godine dobio ćerku Jelenu. Početkom 1928. godine izabran je za organizacionog sekretara Komunističke omladinske internacionale (KOI), a već u ljeto, na Kongresu Kominterne izabran je za člana Međunarodne kontrolne komisije. To je bilo veliko priznanje. Već 1930. je postao stalni predstavnik Kominterne u Komunističkoj partiji Britanije. Sve vrijeme je djelovao u KPJ i Balkanskom sekretarijatu KI. U to vreme je Balkanskim sekretarijatom rukovodio Georgi Dimitrov, koga je Gorkić visoko cijenio. Od 1928—31. Gorkić je sarađivao i sa sekretarom komunističke organizacije Jugoslavije, Nemanjom Borjanom.

Milan Gorkić je ilegalno dolazio u Kraljevinu Jugoslaviju nekoliko puta, ali kada je 1932. izabran za političkog sekretara CK KPJ, zabranjeno mu je da putuje u zemlju, zbog mera bezbednosti. Od 1932. godine radio je van zemlje i rukovodio CK KPJ pri Kominterni iz Beča, Pariza i Moskve. Od 1932. do 1936, provodio je u Moskvi samo po dva–tri mjeseca, a 1935. je postao delegat na VII kongresu Kominterne, gdje je izabran i u Izvršni komitet. Početkom 1937. godine zatekao se u Parizu. Iz Moskve je dobio direktivu da se hitno vrati iz Pariza u Moskvu na referisanje i tada se poslednji put u životu javio svojoj ženi Beti Glan u Nemačkoj.

Sa hapšenjem Gorkića, uhapšeno je i celo partijsko predstavništvo KPJ u Kominterni. Prvo glavni predstavnik Ivan Gržetić, a zatim i ostali.

Postoje svjedočenja da je Gorkić u zatvoru bio politički aktivan, da je držao predavanja o Španskom građanskom ratu i dizao moral zatvorenicima. Gorkić je, između ostalog, pred sudom optužen i osuđen kao britanski špijun. 1. novembra 1937. godine je osuđen na smrt i streljan istog dana od strane NKVD-a, u Lubjanki, u Moskvi. Takođe je optužen za učešće u antipartijskoj organizaciji u Kominterni, kojom je navodno rukovodio Osip Pjatnicki. Pjatnicki i Gorkić nisu priznali optužnicu.Sahranjen je na Novom donskom groblju.

 

 

Izvor Wikipedia




Brod
01.11.2025.


In memoriam

Brod
03.02.2026.
In memoriam

Brod
28.01.2026.
Smrtovnica

Brod
12.01.2026.
In memoriam

Brod
27.09.2025.
In memoriam
Ljiljana Molnar Talajić
30. 12.1938. - 18. 09.2007.

Brod
17.09.2024.
In memoriam
Aleksandar Ravlić
1929 – 15. 09.2005.

Brod
14.09.2024.
Smrtovnica

Brod
14.08.2025.
In memoriam

Brod
24.04.2025.